Boris Bratina je rekao da blokada RTS, koja traje od prošlog ponedeljka, predstavlja “traćenje” možda najvećeg medijskog resursa u zemlji i ponovio da očekuje da nadležni organi, policija i pravosuđe, reaguju povodom nezakonite blokade.
.ice-box { –ice-box-color: #c00; }
– Ovo što se događa je zaista neprihvatljivo, novinarima zabranjivati rad, ne dozvoljavati da se unesu hrana, voda… To je nešto što zapravo niko ne može da opravda, rekao je Bratina. Prema njegovim rečima, “očigledno je po sredi pokušaj određenih grupa spolja, ali i iznutra, da ostvare svoje političke ambicije, uz ocenu da je reč o političkom zahtevu studenata u blokadi koji su još jednom pokazali da imaju političke ciljeve”.
Bratina je rekao i da pitanje izbora članova Saveta REM-a “nema nikakve veze sa javnim medijskim servisom koji je u protivzakonitoj blokadi više od nedelju dana zbog zahteva studenata u blokadi da se raspiše novi konkurs za Savet REM-a”.
– Ono što je studentima u blokadi nejasno je da mi kao Ministarstvo nemamo nikakve veze sa izborima članova REM-a. Mi možemo da izrađujemo pravilnike i da pratimo tok donošenja odluka o izboru članova za Savet REM-a, ali ne možemo dalje da utičemo. Studenti ne bi trebalo da postavljaju takav zahtev koji je u ovom trenutku sasvim nekoristan, jer niko ne može da utiče na to. REM je sasvim nezavisno telo, rekao je Bratina i dodao da očekuje da nadležni reaguju povodom blokade RTS i da bi to trebalo da učine.
– Mi smo Ministarstvo informisanja, nismo ni policija, niti pravosuđe. Oni moraju da reaguju, kazao je Bratina.
Na pitanje da li će novi članovi Saveta REM-a biti izabrani na osnovu konkursa i procedure koja je u toku kaže da veruje da hoće, jer je to propisano zakonom.
– Sve što je vezano za izbor članova Saveta REM-a treba prepustiti Skupštini Srbije koja o tome odlučuje. Formirana je lista kandidata koji ispunjavaju uslove prema proceduri, a poslanicima ostaje da glasaju o njima i izaberu devet najboljih. Nepotreban pritisak u tom pogledu dolazi iz određenih krugova, čak i spolja, a sada su se pridružili blokeri ispred RTS, kazao je ministar u intervjuu za Tanjug.
“Oko REM-a podignuta prevelika buka, to nije ni poželjno ni potrebno”
Bratina je naglasio da takvi pokušaji moraju biti odbačeni, jer bi to značilo kolaps suvereniteta i demokratskog procesa u našoj zemlji. Podsetio je da Ministarstvo informisanja i telekomunikacija nije nadležno u ovom postupku.
– Sve se radi po Zakonu o elektronskim medijima, ali svakako pratimo dokle je procedura došla i očekujemo da će uskoro biti formiran Savet REM-a. Mislim da se oko REM-a podigla prevelika buka i da to nije ni poželjno, ni potrebno, ocenio je Bratina.
Govoreći o tome šta će biti ključni prioriteti tokom njegovog mandata na mestu ministra informisanja i telekomunikacija, a šta prvi zadaci nakon što je preuzeo te resore, Bratina je kazao da će Ministarstvo nastaviti da vodi računa o unapređenju sufinansiranja medijskih projekata i podsetio da je ovogodišnji konkurs pri kraju.
– U momentu mog dolaska u Ministarstvo, proces dodele sredstava po konkursu za sufinansiranje medijskih projekata je pri kraju. Biće podeljeno rekordnih 430 miliona dinara. To je veoma važna aktivnost ministarstva i o tome ćemo sigurno i nadalje da vodimo računa kako bi se taj proces dodatno unapredio. Znam da tu postoje pojedine primedbe, ali ministarstvo postupa u skladu sa zakonom i pravilnicima koji su jasno definisani, rekao je Bratina.
Podsetio je da su sva tri medijska zakona trenutno u procesu dopuna i izmena.
– To je nešto na šta ćemo svakako obratiti maksimalnu pažnju u sledećim nedeljama, kazao je on i dodao da je u planu i izrada nove medijske strategije u ovoj godini.
“Mediji ne treba da budu politički akteri”
Na pitanje kako vidi medijsku scenu u Srbiji i kako bi mogla da se unapredi u postojećim uslovima, Bratina je kazao da je u Srbiji medijska scena raznovrsna, da postoje brojni mediji, koji imaju na raspolaganju izuzetno povoljan, po evropskim standardima usklađen zakonski okvir u kome deluju. Istakao je da je “nezavisnost medija i sloboda javne reči garantovana, ali da se čini da neki mediji žele da postavljaju svoja pravila i da ne rade u opštem interesu građana Srbije” što im je, kako naglašava, “jedna od najvažnijih obaveza”.
– Poštovanje zakona je zato polazna osnova. Mediji ne treba da budu politički akteri i ne treba da kreiraju lažnu stvarnost sa očigledno opasnim, skrivenim namerama. Za početak je ovo primarni zadatak, naveo je Bratina. Kako kaže, resorno ministarstvo će se istovremeno baviti unapređenjem zakonskih rešenja navodeći da su sva tri medijska zakona u nacrtu i da su to preuzete obaveze iz medijske strategije i sugestija koje dolaze u procesu pregovora sa EU.
– Sva tri medijska zakona su u nacrtu, to su pre svega preuzete obaveze iz medijske strategije i sugestija koje dolaze u procesu pregovora sa EU, naveo je Bratina. Kao zanimljivo ocenio je to da su u ovom momentu na stolu i izmene Zakona o javnim medijskim servisima, kojima bi, kako je naveo, trebalo da se poboljša sposobnost javnih servisa da obavljaju svoju funkciju.
– U svakom slučaju, videćemo šta je u najboljem interesu države Srbije i njenih građana, toga ćemo se držati i na taj način ćemo pristupati svim pitanjima u javnom informisanju, kazao je on.
Na pitanje o novom Pokretu, u čijem je Inicijativnom odboru, i da li se posle nedavnog sabora zna nešto više o njegovom imenu, kao i koji će biti sledeći koraci i ciljevi tog pokreta i da li smatra da će pokret doprineti da se smanje tenzije u društvu, Bratina je rekao da je na saboru “Ne damo Srbiju” “bilo veoma lepo videti ljude koji su došli i pokazali da žele da se angažuju na zaštiti zemlje”. Naveo je da još nije doneta odluka o imenu pokreta i da postoje različiti predlozi – Pokret za narod i državu, Pokret za Srbiju, da je predlagano i Ne damo Srbiju, Za sve nas.
– Imao sam ideju da ga zovemo “Jedina Srbija”, kazao je ministar i dodao da ne bi bilo loše da ostane ime Pokret za narod i državu koje je, kako kaže, ušlo u narod.
(Tanjug)