Pre izbora najveće šanse da formira novu vladu ankete su davale koaliciji CDU (Hrišćanska demokratska unija) i CSU (Hrišćansko-socijalnoj uniji) dok je kao glavni kandidat za kancelara slovio Fridrih Merc.
.ice-box { –ice-box-color: #c00; }
Milivojević: Naša vlast će imati bolju komunikaciju sa novom vladom Nemačke
Zoran Milivojević, diplomata, ne isključuje mogućnost da na vlasti bude šira koalicija od ove.
– Sasvim je izvesno da na vlasti u Nemačkoj više neće biti semafor koalicija (SPD, FDP i Zeleni) već je moguće da se koaliciji CDU-CSU pridruže liberali. Dakle, radiće se najverovatnije o vladi desnog centra sa kojima bi naša vlast trebalo da ima bolju komunikaciju nego sa Socijaldemokratama i semafor koalicijom – ocenjuje Milivojević za “Blic”.
Podseća da CDU i CSU pripadaju grupi Evropskih narodnih partija čiji je član i SNS.
– Nedavno je i Markus Zeder, šef bavarske vlade i predsednik CSU, bio u Srbiji, tako da već postoji određena komunikacija sa tim strankama. Svakako će se smanjiti mogućnost da na čelu nemačke spoljne politike budu Zeleni – analizira Milivojević.
Nemačka politika zasnivaće se na tri principa
Kako kaže, nemačka politika zasnivaće se na tri principa:
- Ekonomija i imigraciona politika
- Pitanje funkcionisanja EU – Merc smatra da je potrebna reforma EU
- Transatlantski odnosi u svetlu dolaska Donalda Trampa na čelo Amerike
Imajući to u vidu, Nemačka se neće toliko baviti Srbijom i regionalnim pitanjima na Zapadnom Balkanu, smatra naš sagovornik.
– Nemačka će najverovatnije zadržati svoj tvrd stav prema Kosovu i francusko-nemačkom planu, ali pritisak na našu zemlju da priznamo nezavisnost Kosova neće biti jači nego što je bio do sada. Takođe, pritisak na Srbiju u vezi sa uvođenjem sankcija Rusiji će se sad relativizovati u kontekstu započinjanja pregovora Amerike i Rusije – navodi Milivojević.
“Srbija će imati više manevarskog prostora”
Sve to ukazuje da će Srbija imati više manevarskog prostora nego do sada.
– EU prvo mora da se odredi u smislu transatlantskih odnosa, a potom i da reši probleme svog funkcionisanja. Nemačka se zalaže i da način glasanja unutar EU postane većinski kako bi se isključila mogućnost veta koje jedna EU država može uložiti na evropskom putu države kandidata. To, ipak, ne znači da će se naš put ka EU ubrzati pošto će proširenje EU zavisiti od reformi – ocenjuje Milivojević.
Dodaje da je za našu zemlju trenutno najbitnije da li će iz EU stići šest milijardi evra koje je Brisel opredelio za rast Zapadnog Balkana.
“Nemačka će po vokaciji insistirati na odredbama francusko-nemačkog plana”
Kada je reč o dijalogu Beograda i Prištine, Zoran Jeremić, bivši ambasador SRJ u Nemačkoj, smatra da će se nova nemačka vlada “truditi da ostane u okvirima Evropske unije ali sa uvek izraženom željom da se glas Nemačke malo više čuje kroz uticaj na vlasti u Prištini i na dogovor”.
– Ako bude interesa oni će vršiti i pritisak na Prištinu u pravcu izvršavanja onoga što je dogovoreno jer je sada osnova dijaloga ipak postao francusko-nemački plan, kakav god da je i koliko se nama sviđao ili ne. I Nemačka će već po vokaciji insistirati na njegovim odredbama, ali tu će biti naglašeno i insistiranje na Zajednici srpskih opština, jer i oni shvataju da je nastao jedan vakuum koji je doveo do zastoja u izvršavanju ili vođenju dijaloga, u kome su sve strane čekale da vide šta će da radi Amerika, a sada su karte podeljene – analizira Jeremić za “Kosovo onlajn”.
“Nastavak politike Merkelove i Šolca prema regionu”
I Petar Ćurčić, istraživač Instituta za evropske studije, deli mišljenje da će Nemačka i sa novom vladom “ostati tradicionalno zainteresovana za celu Jugoistočnu Evropu, pa i za odnose između Beograda i Prištine”.
– Čini mi se da će to biti nastavak one politike koju smo imali i ranije za vreme kancelarke Merkel i za vreme kancelara Šolca, dakle Nemačka će nastojati, i kao neko ko je decenijama podržavao interese Prištine, da zadrži svoju ulogu jednog od posrednika u dijalogu Beograda i Prištine. Razlike možda bude u metodama kako će se doći do određenih političkih ciljeva jer se „igra veoma usložila“ sa specifičnom politikom koju sada vode SAD, koje teže da se sukobe sa Kinom, dok s druge strane konflikt u Ukrajini ulazi u potpuno novu fazu, i diplomatsku, vojnu i ekonomsku – navodi Ćurčić za “Kosovo online”.
Kako kaže, Nemačkoj “svakako nije želja da ovaj region bude konfliktan i problematičan zato što se nalazi u neposrednom susedstvu Evropske unije”.
– Tako da mislim da će osnovni cilj Nemačke biti i ostati da region Zapadnog Balkana zadrži u što stabilnijem položaju u odnosu na ostatak sveta koji je veoma kompleksan – zaključuje Ćurčić.