Slobodan Zečević sa Instituta za evropske studije smatra da i pored naglih promena u globalnim tokovima diplomatski odnosi Francuske i Srbije nisu zapostavljeni.
.ice-box { –ice-box-color: #c00; }
– U poslednjih sedam godina smo trostruko povećali privrednu razmenu sa Francuskom. Više od 130 velikih francuskih kompanija radi u Srbiji i zapošljavaju oko 13.000 građana. Menja se i struktura razmene, nekada su to bili poljoprivredni proizvodi, a sada softveri u okviru IT industrije – napominje Zečević.
Navodi da je jednako važna i saradnja dve zemlje u oblasti namenske i vojne industrije.
– U tom smislu, Makron je posvećen Srbiji. Kupili smo od Francuske najmodernije verzije aviona “Rafal”. Takođe i sistem protivvazdušne odbrane “Mistral”. To su sve signali da je Pariz zainteresovan za Srbiju i Zapadni Balkan – uverava Zečević.
Makronov domet u Evropi
Istoričar Stanislav Sretenović tvrdi da je položaj francuskog predsednika u Evropi i dalje značajan.
– U prilog mu ide razvoj političke situacije u Nemačkoj, gde je tek nedavno, barem formalno, dogovorena koaliciona vlada na čelu sa Fridrihom Mercom – analizira Sretenović.
Smatra da ne bi trebalo zaboraviti na činjenicu da Makron posle 2027. godine više neće moći da bude na čelu Francuske.
– Trenutno je značajan lider, ali Merc tek dolazi i videćemo kako će u praksi funkcionisati saradnja Nemačke i Francuske, samim tim i Evropske unije, u globalnoj političkoj krizi – ukazuje istoričar, prenosi RTS.
Veruje da je prema takvom rasporedu šansa Srbije i čitavog regiona da poprave svoju međunarodnu poziciju.
Kakvi su odnosi Francuske i Srbije
Slobodan Zečević ističe da je za Makrona i Francusku Beograd neupitno važan.
– To je francuski predsednik i potvrdio pred sastanak sa Vučićem. Makron je time u doba krize i studentskih protesta predsedniku Srbije ukazao neku vrstu međunarodnog legitimiteta – kaže Zečević.
Naglašava da su poruke iz Pariza jasne.
– Francuska želi Srbiju u Evropi, demokratskom sistemu i ekonomskoj stabilnosti. Žele da sprovedemo i određene reforme, očuvamo jedinstvo Bosne i Hercegovine i radimo na normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. Ali, generalno, mislim da Francuska ima sve više razumevanja za poziciju Srbije – analizira sagovornik sa Instituta za evropske studije.
Sretenović smatra kao važnu poruku i to što predsednik Francuske, kada je reč o Kosovu i Metohiji, “nije spomenuo međusobno priznanje”.
– Za razliku od Evropskog parlamenta, koji insistira na tome, Makron je više govorio o normalizaciji odnosa i saradnji Beograda i Prištine – ukazuje Sretenović.
Navodi da se blaga podrška Francuske vidi i na tom slučaju.
– Uzmite u obzir i promenu stava po pitanju srpskog kulturnog nasleđa na KiM. Ovo su sve blaži stavovi u odnosu na, recimo, Nemačku – tvrdi Sretenović.
Tačke razlaza – KiM i sankcije Rusiji
Govoreći o tačkama razlaza, Stanislav Sretenović napominje da je ključna stavka opet pitanje KiM.
– Pariz, jednostavno, priznaje samoproglašeno Kosovo, a Beograd ne. Problem su i sankcije Rusiji. Pariz na tome insistira, a Srbija ih nije uvela. Čuli smo od Vučića da je Makronu pokušao da objasni poziciju Srbije, i čini mi se da je naišao na razumevanje – kaže Sretenović.
Smatra da odnosi ove dve države nikada nisu bili isključivo bilateralni.
– Uvek su bili uslovljeni još nekim faktorima, koji uključuju više zemalja. Zato se stvar mora razumeti u širem kontekstu – zaključuje Sretenović u razgovoru za Jutarnji program Radio televizije Srbije.
(RTS)