Dragiša Mijačić, koordinator Nacionalnog konventa za poglavlje 35, za “Blic” kaže da je tome doprinelo i što je Kalasova u Beogradu i Prištini imala prethodnika u vidu specijalnog izaslanika EU Petera Sorensena.
.ice-box { –ice-box-color: #c00; }
– Kalas je zaobišla Srbiju i Kosovo verovatno zato što su obe vlade, i ona u Beogradu kao i ona u Prištini, u tehničkom mandatu. Pored toga, specijalni predstavnik EU Peter Sorensen je nedavno bio u Srbiji i na Kosovu, tako da nije bilo velikih razloga za dolazak Kaje Kalas. Eventualnu posetu Beogradu svakako je predupredila trenutna društveno – politička kriza u Srbiji, ali to svakako nije glavni razlog njenog nedolaska – napominje Mijačić
Ognjen Gogić, politikolog, kaže da je njen dolazak poruka i za Beograd i za Prištinu. Smatra da ima tri razloga:
- Dešavanja u Srbiji, morala bi da objašnjava stav prema protestu i upravo to je želela da izbegne
- Situacija na Kosovu, vakuum između dve vlade i Kalas nema sa kim da razgovara, ali i da niko ne bi rekao da pravi novi vladu
- Situacije u kojoj se nalazi dijalog između Beograda i Prištine
“Ograničeni vremenski okvir posete”
Kalas je juče završila posetu Zapadnom Balkanu koju je započela 7. aprila. Obišla je Crnu Goru, Albaniju i Bosnu i Hercegovinu. To je njena prva poseta regionu, a portparolka EU Anita Hiper je rekla da razlog izostavljanja Beograda i Prištine iz trenutne agende leži u “ograničenom vremenskom okviru posete“.
Fizički nije bila u ova dva grada, ali je očigledno o njima mislila jer je tokom posete spominjala dijalog Beograda i Prištine.
U Podgorici je tako rekla da “EU razmatra greške i analizira šta ide dobro, a šta ne u Briselskom dijalogu između Kosova i Srbije, kako bi oživela proces normalizacije odnosa između dve susedne zemlje“.
Prioritet nova forma dijaloga
To znači da bi do susreta Kalasove sa predstavnicima učesnika u dijalogu moralo da dođe, a Mijačić kaže da će se tom prilikom sigurno osvrnuti na jednu temu.
– U nekom trenutku će doći do susreta ali je teško predvideti kad. Ona će svakako voditi proces dijaloga, pa se očekuje da će uskoro primiti predstavnike Srbije i Kosova. Inače, skoro je dala izjavu da se razmišlja o novom formatu dijaloga. Ako je to tačno, sigurno će biti susreta na tu temu – kaže Mijačić.
Na istu izjavu, datu posle Sorensenove posete Beogradu i Prištini, podseća i Gogić.
– Prave novi formu oko dijaloga i dok ne osmisle ona neće poduzimati ništa povodom toga. Takođe, sačekaće i da se formira Vlada u Prištini – kaže Gogić.
“Prvo ZSO pa razgovori”
Govoreći o pokretanju dijaloga, Slobodan Zečević iz Instituta za evropske studije je ranije rekao da bi EU morala, prvo, da utiče na Prištinu da ispoštuje ranije dogovoreno.
– Bez formiranja Zajednice srpskih opština nema napretka u dijalogu. ZSO je uslov opstanka Srba na KiM i uslov opstanka multietničkog Kosova. Sve drugo vodi u nestanak Srba sa Kosova. Zato očekujem da će EU odrediti rokove do kada Priština mora da formira ZSO bez obzira na to da li je to u skladu ili nije sa Ustavom Kosova – navodi Zečević.
Što se tiče učesnika dijaloga, čeka se da se formira Vlada u Prištini da bi se znalo da li će ga i dalje Kurti voditi. Do sada su učesnici bili Aleksandar Vučić i Kurti, ukupno su se sastali šest puta. Poslednji susret oči u oči desio se u 14. septembra 2023. Tada se razgovaralo o primeni Sporazuma na putu normalizacije odnosa, ali ovaj sastanak nije rezultirao pomakom. Od tada, uprkos naporima Zapada, Kurti i Vučić se nisu sastajali da razgovaraju o primeni sporazuma.
Poslednji pokušaj da se ponovo sretnu bio je 26. juna, ali nije urodio plodom jer je Kurti rekao da “nije spreman” za sastanak.