Bivši inspektor za suzbijanje privrednog kriminala Siniša Janković, koji je podneo krivičnu prijavu Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal protiv NN osoba zbog sumnjivog finansiranja rekonstrukcije Železničke stanice u Novom Sadu, na kojoj je 1. novembra stradalo 15 osoba, kaže za Nova.rs da to tužilaštvo od početka bi trebalo da vodi istragu. Ističe da postoje jake indicije da iza svega stoji organizovana kriminalna grupa, povezana sa vlašću.

Bivši policajac je zbog toga u ime Instituta za istraživanje korupcije „Kareja“ podneo krivčnu prijavu JTOK, a zbog sumnji da je prlikom rekonstrukcije zgrade Železničke stanice u Novom Sadu bilo finansijskih malverzacija, za portal Nova.rs objašnjava, na osnovu svog bogatog iskustva, zašto sumnja da je u malverzacije oko radova na železničkoj stanici Novi Sad umešana organizovana kriminalna grupa, povezana sa vlašću.

„Imajući u vidu saznanja dostupna javnosti, a pre svega kompleksnost tog predmeta i same građevine, koja košta više miliona evra, zatim veliki broj podizvođača, čak 200 pravnih lica, uključujući podizvođače i dobavljače, koji su povezani sa radovima, sve to ukazuje da to nije moglo da se uradi kao ad hok krivično delo, pojedinačno krivično delo ili izolovano krivčno delo“, objašnajva Janković.

Taj podatak, ukazuje Janković, pokazuje da se radi o unapred smišljenoj, dobro organizovanoj i, u negativnom smislu, dobro realizovanoj finansijskoj operaciji iz čega je logično zaključiti da se radi o organizovanoj kriminalnoj grupi.

„To je jedan od osnova zbog koga bi predmet trebalo da bude u nadležnosti JTOK-a. Čudno je i to da su ugovori sa inostranim partnerom bili označeni kao tajna. Drugo, firma koja je izvodila radove nije izabrana u javnom postupku, kako zakon o javnim nabavkama nalaže, već je išla direktnom pogodbom. To su sve pripremne radnje za izvršenje krivčnog dela. Kako bi organizovana kriminalna grupa počela da radi, izvođača oni biraju, ne ide se na javni izbor jer može da bude izabran neko ko neće da sarađuje u kriminalnim radnjama. Bira se izvođač koji je izuzetno daleko i po pitanju sedišta i po pitanju pravnog sistema“, ističe bivši policajac Sinša Janković.

I to spada u pripremu organizovane kriminalne grupe, jer ukoliko jednog dana neko poželi da to proveri, to će biti mnogo teže. Osvrnuo se i na dokumenta vezana za rekonstrukciju a koju su bila označena tajnim.

„Zna se šta se može proglasiti tajnom i kako se to određuje. Režim ovde proglašava tajnom dokumentaciju koja se odnosi na rekonstrukciju Železničke stanice, što samo pobuđuje sumnju da se radi o nečasnim namerama i kada se taj mozaik sklopi, dobijamo skicu koja ukazuje da je to sve plod delovanja organizovane kriminalne grupe“, objašnjava Janković i dodaje:

„Apsolutno možemo da kažemo da postoji sumnja, sa velikim stepenom izvesnosti, da se radi o organizovanoj kriminalnoj grupi. Definicija organizovane kriminalne grupe je da nju čini tri i više lica, da deluju u dužem vremenskom periodu, po unapred podeljenim ulogama, i da postoji hijerarhijska struktura. Imamo akademsko shvatanje organizovane kriminalne grupe  i zakonsko. Kada je u pitanju akademsko, onda je neophodna i kopča sa vlašću. Ako su to izolovani kriminalci, ma kako bili organizovani, nemajuj kopču sa vlašću i ne predstavljaju preveliku društvenu opasnost. Ali, ako imaju kopču sa vlašću, stepen društvene opasnosti enormno skače“.

Po njegovim rečima, ključno za izvršeno krivično delo, ako je zloupotrebljeno finansiranje, jeste to da li je pojedinim izvođačima i podizvođačima plaćeno enormno više nego što je realna cena.

„To nije urađeno zato što vole te izvođače radova. Oni će im platiti više nego što je cena, a tu razliku u ceni će u nekom procentu podeliti. Veoma često su ti procenti mnogo više u korist organizatora kriminalne grupe, nego samog izvođača radova, računajući da je izvođač radova već zadovoljan što je uopšte u poslu. Mnogo podizvođača „muti vodu“, da bi se otežalo praćenje tokova novca i eventualna istraga. Policajci ipak mogu da relativno lako, kroz finansijsko poslovanje tog zadnjeg pravnog subjekta, vide na koji način je taj novac izvučen. Postavlja se onda i pitanje pranja novca. Ovde imamo mnogo povezanih krivičnih dela koja apsolutno iziskuju da se ovim predmetom bavi Javno tužilaštvo za organizovani kriminal i da formira udarne grupe koje bi se bavile predmetom“ tvrdi Siniša Janković.

Po njegovom mišljenju, da se poštovao zakon, Javno tužilaštvo za organizovani kriminal bi još pre tri meseca počelo da radi na ovom predmetu.

„Već bi imali popriličan broj uhapšenih lica, ali i osujećenu korupciju koja je sasvim sigurno negde u toku. Rekonstrukcija Železničke stanice je samo jedan, i to manji posao koja je radila ova organizovana kriminalna grupa“, zaključuje Janković.

Rušenje nadstrešnice

Nadstrešnica na Železnikoj stanici u Novom Sadu srušila se 1. novembra prošle godine na ljude koji su stajali na ulici u 11.52 i na mestu je poginulo 14 ljudi, dok je jedna teško povređena osoba preminula u bolnici, pa se broj stradalih popeo na 15. Teško je povređeno još dvoje ljudi koji su ostali invalidi i čije lečenje još traje. Tela stradalih još nisu bila izvučena iz ruševina kada je vlast počela da plasira laž da nadstrešnica nije rekonstruisana.

To su prvo saopštili iz „Infrastruktura železnice“, pa je to izjavio bivši ministar za građevinarstvo, saobraćaj i infrastrukturu Goran Vesić, a na kraju tog krvavog 1. novembra, to je izjavio i predsednik Republike Aleksandar Vučić.

Uskoro su se pojavili snimci, dokazi i svedoci da nadstrešnica jeste rekonstruisana, a zgrada je svečano otvarana dva puta, poslednji put 5. jula, nepuna četiri meseca pre tragedije. Ubrzo su krenuli protesti zbog pokušaja vlasti da zataška ceo slučaj da bi na kraju bila podignuta optužnica za „građevinski deo“ nesreće na kojoj se nalazi 13 osoba. Iako prvookrivljeni, bivši ministar Goran Vesić, koji je u međuvremenu podneo ostavku, ne nalazi se u pritvoru. Tek nedavno, skoro tri meseca posle tragedije saopšteno je da Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu pokreće istragu i proverava poslovanje firmi koje su izvodile radove, a takođe se oglasio JTOK da ostvaruje uvid u dokumentaciju koja se objavljuje, mada nije jasno zašto JTOK nije preduzeo radnje iz svoje nadležnosti istog dana kada se dogodila nesreća u Novom Sadu.

Protesti zbog zataškavanja

Zbog nesreće u Novom Sadu i pogibije 15 ljudi usledili su građanski protesti kojima su se pridružili studenti i koji su doveli Srbiju u političku krizu. Vlast je prvo pokušala da suzbije proteste silom i slanjem batinaša i funkcionera SNS, kao i pozivima na nasilje i targetiranjem učesnika protesta, pre svega studenata. Povređeno je desetak ljudi, što u fizičkim napadima što u naletanjima automobila, ali su svi državni univerziteti stupili u blokade do ispunjenja zahteva. Prvi zahtev studenata u blokadi je upravo objavljivanje celokupne dokumentacije o radovima na Železničkoj stanici. Državni zvaninici su nekoliko puta slagali da su objavili celokupnu dokumentaciju i time ispunili zahteve studenata, ali do danas nije poznato da je objavljena upravo sporna, finansijska dokumentacija.