Bojan Klačar, izvršni direktor Cesida, kaže za “Blic” da bi svaka eventualna podela mogla da oteža buduće akcije studenata u blokadi.
.ice-box { –ice-box-color: #c00; }
– Kada je reč o ekspertskoj vladi, po prvi put se događa da nisu svi fakulteti stali iza jedne strategije. Ukoliko ostane da jedni fakulteti podržavaju ideju o ekspertskoj vladi, a drugi ne, to će značiti da se ulazi u drugu kvalitativnu fazu studentskih protesta – kaže Klačar.
Ni ekspertske vlade nema mimo Skupštine
Klačar dodaje da ta druga faza znači političku artikulaciju protesta.
– Koliko god se do sada minimizirala uloga opozicije u protestima, nemoguće je razmatrati ideju ekspertske vlade bez opozicije. Ta ideja mora ući u institucije, jer je nemoguće izabrati ekspertsku vladu bez Skupštine – kaže Klačar.
Klačar smatra da bi protesti u drugoj fazi mogli da uđu u izvesnu zamku.
– U prethodnih pet meseci protesta uloga opozicije je minimizirana, a sad bi trebalo da dobije na značaju prilikom formiranja ekspertske ili prelazne vlade. Opet, studentski protesti ne bi bili toliko masovni da nisu imali političku distancu i to je začarani krug iz kojeg nije lako izaći – kaže Klačar.
Ekspertska vlada je samo prelazno rešenje ka izborima
Klačar smatra da je politička artikulacija protesta neminovna, ali da plenumi nemaju mnogo vremena za nju.
– Na kraju svake političke artikulacije su izbori. Prelazna ili ekspertska vlada je samo prelazno rešenje ka izborima. Curi vreme, a javnost je sve više nestrpljiva i traži naredne korake, jer se ne može često ponavljati protest od 15. marta. S druge strane, april ili prva polovina maja je možda poslednji rok kada se akademska godina može spasiti – kaže Klačar.
Podela među plenumima je vidljiva, a Klačar ističe da se nisu izjasnili svi plenumi fakulteta Univerziteta u Beogradu koji je najbrojniji u zemlji.
– Dosad su svi studenti u blokadi stajali jedinstveno iza svih akcija i zahteva. Mislim da će i sada studenti u blokadi tražiti način da se dođe do rešenja iza koga će stati svi, iako trenutno postoje podele – kaže Klačar.
Bursać: Biće zanimljivo kako će se ovo reflektovati na studentski pokret i zahteve
Dejan Bursać, sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju, kaže da se “u Srbiji malo zaboravilo kako demokratija izgleda” kada je reč o oprečnim stavovima plenuma fakulteta o ideji ekspertske vlade.
– Studenti nas sad možda, uz sve mane njihovog organizovanja, uče kako rasprava i neslaganje u jednom demokratskom društvu treba da izgledaju. Ti njihovi plenumi, šta god mi mislili o njima, zaista nas uče kako treba da izgleda jedan širi društveni proces formiranja opšteg mišljenja i opšteg dobra, što smo mi zaboravili – kaže Bursać za “Blic”.
Bursać smatra da je normalno da postoje oprečna mišljenja, posebno “u ovako velikim i krupnim stvarima”.
– Sad će biti zanimljivo kako će se to reflektovati na studentski pokret i zahteve. Da li će to zaista biti jedan opšti zahtev celog protestnog studentskog pokreta, ili će biti partikularan zahtev jednog dela fakulteta. U svakom slučaju, proces je vrlo zanimljiv i vrlo poučan za nas kao društvo – kaže Bursać.
Plenumi za i protiv ekspertske vlade
Ideja ekspertske, ali i prelazne vlade u različitim oblicima postoji već nekoliko meseci. Tako je 20. marta deo parlamentarnih opozicionih stranaka izašao u javnost sa konceptom prelazne vlade koju bi, pored nestranačkog mandatara, činili i predstavnici vlasti i opozicije.
Zatim je 7. aprila inicijativa “Proglas” objavila da traži vladu narodnog poverenja koja “nije isključivo stranačka”, već bi “na čelu resursa bili stručnjaci uz konsultaciju sa akademskom zajednicom i studentima”.
Međutim, i neke opozicione stranke su se usprotivile ideji prelazne ili ekspertske Vlade. Demokratska stranka i Ekološki ustanak su ovo u startu odbacile uz objašnjenje da “ne žele da učestvuju u pregovorima koji na bilo koji način uključuju aktuelnu vlast”.
Nedugo zatim, studenti pojedinih fakulteta u blokadi su počeli da se izjašnjavaju o ideji ekspertske vlade. Najpre se plenum Filozofskog fakulteta u blokadi oštro usprotivio, jer, kako su rekli, bilo kakva proklamacija o ekspertskoj vladi rizikuje da našteti jedinstvu studentskog pokreta i zanemari stvaranje konsenzusa koji je ključan deo direktne demokratije. Plenum Filozofskog fakulteta kaže da je „u javnom diskursu vođena intenzivna kampanja da se svi drugi oblici artikulacije omalovaže i ignorišu dok se ekspertska vlada predstavlja kao jedino moguće rešenje“.
„Iza ovog krojenja javnog mnjenja stoje partijski i aktivistički interesi, suprotni interesima studenata u blokadi“, dodali su oni.
Zatim su studenti u blokadi sa devet vojvođanskih fakulteta podržali formiranje ekspertske vlade, što je dan kasnije učinilo i pet niških fakulteta u blokadi.
Ipak, većina fakulteta još se nije izjasnila, pogotovo sa Univerziteta u Beogradu koji je ubedljivo najbrojniji u zemlji.