Kazna koja je određena Dodiku odmah je uzburkala duhove prošlosti u BiH, pošto su obe strane, srpska i bosanska, slale nepomirljive poruke. Zato deo javnosti očekuje razgovore, ali to nisu jedine mogućnosti na raspolaganju. Ima i onih koje nikome ne bi išle u koristi.
.ice-box { –ice-box-color: #c00; }
Ovo su tri moguća scenarija:
Opcija 1: Dijalog uz posredstvo stranog faktora
Iako se odmah nakon presude Dodiku u sredu popodne činilo da su Banjaluka i Sarajevo u potpunosti jedna drugoj okrenule leđa, već u večernjim satima mogli su se čuti daleko pomirljiviji tonovi. U tom periodu Dodik je prešao put izjava od “nema više BiH kakvu ste zamislili” do “nije nam problem teritorijalni integritet BiH ako je ustavan”, uz poziv na razgovore što je podržao Aleksandar Vučić, predsednik Srbije.
Zoran Milivojević, diplomata ocenjuje za “Blic” da je nakon svega dijalog najrealniji, pogotovo nakon nedavnih promena u Vašingtonu i dolaska Donalda Trampa na vlast.
– Da nije došlo do te promene verovatno bi se išlo u radikalnu primenu kazne da se Dodik odstrani iz političkog života i promeni vlast u Republici Srpskoj na izborima. Promene u Americi menjaju u potpunosti globalni kontekst, jer stranom faktoru nije u interesu da u regionu dođe do ugrožavanja mira i stabilnosti, i zato će insistirati da se rešenje nađe kroz dijalog – analizira Milivojević.
Kako kaže, mnogo toga zavisiće i od Sarajeva.
– Videćemo da li će biti racionalnog pristupa problemu od strane bošnjačkih struktura koje su prilično ekstremne na čelu sa radikalnim krilom koje predvode Denis Bećirović i Elmedin Konaković. Međutim, pre svih pitaće se strani faktor – navodi Milivojević.
Dodaje da bi tema dijalog Banjaluke i Sarajeva bio “ustavni položaj BiH”.
– Razgovaralo bi se o vraćanju izvornom Dejtonskom sporazumu bez koga nema mira i stabilnosti u BiH. Tema razgovora biće sigurno i pitanje položaja suda u BiH koji je osudio Dodika. Pošto se radi o političkoj presudi, lako se političkom odlukom ta presuda može i skloniti, pogotovo ako je ugrožena bezbednost i stabilnost zemlje – kaže Milivojević.
Opcija 2: Insistiranje Sarajeva na presudi
Nakon presude Dodiku, i iz Banjaluke i iz Sarajeva su stizale oštre poruke. Bošnjački zvaničnici insistiraju na tome da je BiH pravna država, pa je tako Denis Bećirović, član Predsedništva BiH rekao je da je presuda Dodiku “odluka nezavisne pravosudne institucije” i da “zakon mora biti isti za sve”.
– Čujemo dosta podvala, dezinformacija, notornih neistina. Zato ljudima na celoj teritoriji BiH treba reći istinu: ovo je prvostepena presuda Suda BiH, kao što je to slučaj u svakoj demokratskoj državi. Tako je treba i posmatrati – rekao je Bećirović odmah nakon presude.
Delimična podrška takvom stavu stigla je iz američkog Stejt departmenta koji je u istoj poruci uvažio presudu Dodiku, ali i naveo da podržava Dejton i teritorijalni integritet BiH, kao i da se protivi “bilo kakvim akcijama lokalnih lidera koje bi narušile sigurnost i stabilnost”
Pošto je Dodik rekao da se neće žaliti na presudu ostaje da se vidi da li će zvanično Sarajevo nastaviti da insistira na tome da se predsednik Republike Srpske kazni.
Milivojević smatra da bi to dovelo do potpune blokade BiH.
– Radikalizacija bi ugrozila ustavni položaj BiH, ali i mir i stabilnost u celom regionu. Republika Srpska sigurno neće dozvoliti Sarajevu da izvrši presudu Dodiku. Međutim, mislim da se na Zapadu stvara mozaik da se odustane od svega što nanosi štetu miru i stabilnosti u regionu i ugrožava opstanak BiH – analizira Milivojević.
Opcija 3: Zabrana delovanja državnih institucija BiH na teritoriji Republike Srpske
Poput Sarajeva, i Banjaluka može imati podjednako ekstreman stav nakon prvostepene presude Dodiku. Uostalom, to je odmah po izricanju presude najavio predsednik Republike Srpske kada je uz poruku “nema više BiH kakvu ste zamišljali” govorio čak i o prvim narednim koracima.
– Donećemo nekoliko zakona, prvi je zakon o zabrani rada Tužilaštva i Suda BiH na prostoru Republike Srpske, o zabrani rada Visokog sudskog i tužilačkog veća BiH i formiranje Visokog sudskog i tužilačkog veća Republike Srpske i Zakon o zabrani delovanja Državne agencije za istragu i zaštitu na području Republike Srpske – kazao je Dodik koji je nekoliko sati kasnije, ipak, imao pomirljivije izjave i ponudio dijalog Sarajevu.
Tanja Topić, analitičarka iz RS, rekla je da je to jedna od dve strategije koje bi mogla da ima vlast u Republici Srpskoj.
– Prva je donošenje zakona kojima bi Narodna skupština RS zabranila delovanje državnih institucija, poput Tužilaštva, Suda BiH i Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), na teritoriji entiteta. Drugi scenario uključuje dugoročni plan povratka nadležnosti sa državnog na entitetski nivo, a u slučaju neuspeha, plan B predviđa predlog Srbiji da Republika Srpska postane deo konfederacije – navela je Topić za HRT.
Dodik: Nemamo nikakav ratni plan
Ipak, treba reći da Dodik nakon presude nije išao toliko daleko i poručio je da Republika Srpska “nema nikakav ratni plan”.
– Ne pravimo takve planove niti resurse. Insistiram na onome što je naše, i što nam je dato Ustavom BiH. Na tom planu spremni smo da razgovaramo i o teškim temama, ali nismo spremni da se ignorantski odnose prema srpskom narodu i Republici Srpskoj – kazao je Dodik.
Pozvao je još jednom Sarajevo na razgovore.
– Kad nas odbijete prvi put, tražićemo i drugi put razgovor, kad nas odbijete drugi put tražićemo treći put da razgovaramo – naveo je Dodik.
Srđan Perišić, politikolog, kaže za “Blic” da Republika Srpska “sigurno neće izazivati konflikt”.
– Nikada to i nije radila, već je na hiljade načina pokušavala da nađe rešenje. Ni sada ne vidim prostora za nasilan potez. Republika Srpska će pozvati sigurno sve aktere da se vrate Dejtonskom sporazumu ili sledi vraćanje ključnih nadležnosti. Kako je sve zakuvala bivša administracija SAD, RS se obratila novoj za pomoć – ocenjuje Perišić.