U izveštaju, čiji je autor izvestilac izvestioca EP za Srbiju Tonino Picula, a koji je usvojen sa 55 glasova za, 13 protiv i osam uzdržanih, poziva se Srbija da “snažnom političkom voljom i doslednošću u sprovođenju reformi u vezi sa EU” pokaže da je strateški orijentisana ka EU i da “objektivno i nedvosmisleno” komunicira sa svojim građanima o EU, evropskom putu Srbije i potrebnim reformama.
.ice-box { –ice-box-color: #c00; }
Takođe se primećuje izražena posvećenost Srbije članstvu u EU kao strateškom cilju i njena ambicija da se u potpunosti uskladi sa pravnim tekovinama EU do kraja 2026. godine, i poziva se Srbija da brzo i odlučno izvrši suštinske reforme, posebno u Klasteru 1.
Picula je nacrt izveštaja, koji je sačinjen kao odgovor EP na izveštaje Evropske komisije o Srbiji iz 2023. i 2024, godine, predstavio u februaru ove godine, nakon čega su evropski poslanici uložili amandmane.
“Samo ako se usaglasi sa sankcijama EU”
U dokumentu, o kojem će EP glasati kao o predlogu rezolucije na nekoj od narednih plenarnih sednica, ponavlja se da stav EP da pristupni pregovori sa Srbijom treba da napreduju samo ako se ona uskladi sa sankcijama EU protiv Rusije i ostvari značajan napredak u reformama u vezi sa EU, posebno u oblasti osnovnih vrednosti.
Evropski parlament usvojio viznu liberalizaciju KiM
Priznaje se dobar nivo pripremljenosti Srbije u pogledu makroekonomske stabilnosti i fiskalne discipline, kao i procena Komisije da je Klaster 3 tehnički spreman za otvaranje.
Srbija se poziva da pokaže pozitivne korake ka potpunom usklađivanju sa ZSBP, dok se konstatuje da se njena stopa usaglašenosti sa izjavama i deklaracijama EU povećava, ali da iznosi 61 odsto.
Poziv na primenu sporazuma iz Brisela i Ohrida
Kada je reč o dijalogu Beograda i Prištine, pozivana je visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku Kaja Kalaa i Evropska komisija da preuzme proaktivniju ulogu u vođenju procesa dijaloga, a traži se i veća uloga EP u olakšavanju dijaloga, a obe strane se pozivaju da primene sporazume iz Brisela i Ohrida, što uključuje formiranje Zajednice srpskih opština i prestanak protivljenja Beograda članstvu Prištine u regionalnim i međunarodnim organizacijama.
Što se tiče tragedije u Novom Sadu, uz upućivanje izraza saučešća, u izveštaju se poziva na “otvaranje potpunih i transparentnih pravnih postupaka” nakon istrage koju vode organi vlasti i traži se da se šire ispita u kojoj meri je korupcija doprinela tragediji i dovela do smanjenja bezbednosnih standarda.
Naglašava se važnost slobode govora i okupljanja i, uz podsećanje na proteste 15. marta, poziva na nepristrasnu istragu povodom tvrdnji da je protiv demonstranata korišćena nezakonita tehnologija za kontrolu mase.
U tekstu se pozdravlja aktivno angažovanje Srbije u sprovođenju novog Plana rasta za Zapadni Balkan i napredak Srbije ka razvoju funkcionalne tržišne ekonomije sa pozitivnim rastom BDP-a i povećanim stranim investicijama u nekim sektorima, uz ocenu da su potrebne značajne reforme na tržištu rada, obrazovanju i javnoj upravi.
“Retko postizanje saglasnosti na ovakvom dokumentu”
Picula je rekao da se radi o zbirnoj oceni stanja u Srbiji o kojoj praktično vlada konsenzus.
– Retko se događa da se na ovako osetljivom dokumentu ipak postigne saglasnost nakon jednog sastanka i tri sata pregovora – istakao je Picula, koji je kao podlogu za izveštaj, kako je rekao, uzeo izveštaj Evropske komisije za 2023. i 2024. godinu, pri čemu Evropski parlament ima pravo da u radu na dokumentima o stanju u određenoj zemlji uzme u obzir i aktuelnu situaciju.
Picula je naglasio da izveštaj ne bi bio kompletan da nisu izrazili mišljenje o fundamentalno važnim političkim i društvenim procesima koji su se dogodili u Srbiji u proteklih par meseci.
– Ovaj dokument pre svega nastoji doživljavati stvari u totalitetu, jer nije korektno, s obzirom na značaj politike proširenja, ali i na značaj Srbije na Zapadnom Balkanu, koja je po mom mišljenju najuticajnija zemlja na tom prostoru, da se ne uzme u obzir sve ono što objektivno koči put Srbije na evropskom putu već pune tri godine, koliko je prošlo od otvaranja zadnjeg poglavlja – rekao je Picula.
(Tanjug, FoNet)