Upitan koliko je politika Aleksandra Vučića, koga već tri godine od kako je počeo rat u Ukrajini optužuju da “sedi na dve stolice”, a na kraju ispada da su sada te dve stolice za istim stolom (misleći na sve bolje odnose Vašingtona i Moskve), sa dolaskom Donalda Trampa i njegove administracije u prednosti, Jakovina ističe da nisu samo dve stolice bile u opticaju kada je u pitanju Srbija.

.ice-box { –ice-box-color: #c00; }

– Srbija je, bez obzira na spoljnopolitičku igru koju je u poslednjih 10 godina imala i sa svim specifičnom odnosom prema NATO i sa vojnom neutralnošću koja je bila objašnjavana i logična, Srbija je sedela na mnogo više stolica i igrala na mnogo više polja, nego što su to samo Rusija i Amerika – kaže Jakovina.

.

On podseća da je Srbija izgradila jako dobre odnose sa Kinom, ali i sa Evropskom unijom.

– Kinezi su dobili toliko toga da su dolazili u Srbiju da uče jezik, dobili su i posebne uslove u pojedinim firmama. Srbija je verbalno i dalje bila na vezi sa Evropskom unijom, koja je ostala njen cilj. Kupila je skupo oružje od Francuske, pa i sa Turskom je u jako dobrim poslovnim odnosima – kaže Jakovina i dodaje:

– Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan gotovo atipično je uvek bio srdačan i pun razumevanja za ono što se događalo u Srbiji. Odnos sa Nemačkom bio je takav da je srpska politika gotovo potpuno zatvorila bilo kakvu kritiku iz Nemačke, osim iz marginalnih nevladinih krugova – kaže Jakovina.

Izbalansirani odnosi sa Ukrajinom i Rusijom

Jakovina podseća i da Srbija imala i izbalansirane odnose i sa Ukrajinom i sa Rusijom.

– Ukrajini je izvozila metke, a Rusiji ostavila otvorena vrata za iseljenike, ali i za letove koji su dolazili, kao i za IT projekte i tako dalje. Ostala je dobra sa svima, a kruna toga je dolazak Trampovih najbližih srodnika u Beograd sa veoma ozbiljnim i vidljivim projektima na gotovo simboličnim mestima. Tako da se može reći da je ta politika imala elemente nesvrstanosti, čak i izraženije nego u nekim ranijim periodima. Upoređivali su je sa Titovom politikom širokog zahvata. – kaže Jakovina.

On ističe i da se može videti da Srbija nije tako ambiciozna bez nekih konkretnih rezultata.

– Kao što vidimo tzv. Kosovo nije odbilo priznanje od dovoljnog broja zemalja. Srbija je imala određene uspehe, pa se ne može govoriti ni o promašaju, niti o potrebi da se opredeli za samo jedan pravac. Mnogi su Srbi smatrali da se mora izabrati put, ali činjenica je da Sjedinjene Američke Države, u kontekstu ukrajinskog sukoba, nisu bile previše kritične prema Srbiji, čak ni u prethodnoj administraciji. Čak i ona poseta Sarajevu, pa Beogradu šefa FBI-a, nekoliko meseci pre završetka mandata Džozefa Bajdena, sastanak u Beogradu, prema onima koji su mu prisustvovali, nije bio prilika za kritiku srpske politike, već više za izražavanje zahvalnosti za određene poteze Srbije prema Ukrajini – kaže Jakovina.