Jedan od njih je Zoran Milivojević, nekadašnji diplomata. On za Blic kaže da je glasanje u UN pokazalo aktuelno stanje globalnih odnosa i ulaska u neku vrstu novog svetskog poretka, kao posledicu promena u Vašingtonu.
.ice-box { –ice-box-color: #c00; }
– Srbija nije trebalo da glasa za evropsku rezoluciju, jer ona odražava kontinuitet politike koji sada dolaskom novog predsednika SAD Donalda Trampa menja. U njoj se propagira nastavak sukoba, insistira se na osudi Rusije, ne govori se o miru, prestanku neprijateljstava. Glasanjem smo na indirektan način podržali tezu o nastavku sukoba. Trebalo je da vidimo šta misle velike sile, oslušnemo globalne odnose. EU ne može da ima prednost u ovakvim okolnostima – kaže Milivojević.
Milivojević dodaje da se dešavaju se promene koje afirmišu stav Srbije i da sada napori velikih sila idu za traženjem mira, a ne ka nastavku sukoba.
– To ujedno relativizuje pitanje sankcija Rusiji – kaže Milivojević.
Miloš Pavković, istraživač u Centru za evropske politike, kaže za “Blic” da na primeru ove rezolucije vidimo novu liniju podele.
– To je podela između EU i SAD po pitanju Ukrajine, mada ni u okviru EU nema uvek jednoglasnosti – kaže Pavković.
Pavković dodaje da veruje da će Srbija nastaviti sa politikom balansiranja u međunarodnoj areni, pokušavajući da potezima zadovolji i ne naljuti sve svoje partnere: SAD, EU, Rusiju i Kinu.
– Pokazalo se da je Srbija uspevala da održi ovu politiku balansiranja čak i u vreme najveće krize i rata u Ukrajini, uprkos kritikama iz Brisela. Takva politika dugoročno neće približiti Srbiju svom strateškom cilju, članstvu u EU, već ona služi da na kratkoročnom planu obezbedi međunarodni legitimitet vlade – kaže Pavković.
Dve rezolucije u GS UN
O svemu ovome se priča nakon što su diplomate GS UN juče imale neobičnu situaciju – ispred njih su se našla dva predloga rezolucije o ratu u Ukrajini:
- američki, kojim se traži brzo rešavanje problema bez pozivanja na teritorijalni integritet Ukrajine i pominjanja ruske agresije,
- evropski, u kojem se ruska invazija opisuje kao razarajuća pretnja za međunarodni poredak.
U Generalnoj skupštini UN usvojene su obe, sa tim što je prva, koju su predložile SAD, usvojena sa velikim izmenama na originalni tekst, zbog čega su i SAD prilikom glasanja bile uzdržane. Srbija je takođe bila uzdržana.
Srbija je glasala za evropsku rezoluciju o Ukrajini, usvojenu sa 93 glasa za, 18 protiv i 65 uzdržanih.
Za su bile između ostalog: Srbija, BiH, Albanija, Hrvatska, Slovenija. Protiv su bile, između ostalog: SAD, Belorusija, Severna Koreja, Rusija, Makedonija, Mađarska.
Tim povodom se istog dana oglasio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić i rekao da smatra da je napravila grešku i da je trebalo da bude uzdržana.
Kako je dodao, što se američke rezolucije tiče glasali smo baš kako treba – bili smo uzdržani.
– Trebalo je da budemo, po mom mišljenju, uzdržani i po pitanju evropske rezolucije. I kao što vidite, to govorim u ovom trenutku kada je sasvim jasno da ću zbog toga da izgubim naklonost ili političke poene u EU – rekao je Vučić.
Rekao je i da je objašnjenje koje je posle toga čuo je “da bismo mi time potvrdili naše stavove o teritorijalnom integritetu”.
– Pa ne bismo ih negirali i da smo bili uzdržani. Ne mislim da treba da se dodvoravamo bilo kojoj sili, ni Rusima, ni Amerikancima, niti bilo kome. Mislim da je u najboljem interesu države Srbije trebalo da bude naša uzdržanost. Nažalost, to se nije dogodilo i mislim da mnogi misle da je ovo donelo korist Srbiji, mnogi će zbog ovoga da me kritikuju, ali ja lično kao predsednik Republike imam pravo, da iznesem svoj sud i svoj stav – rekao je Vučić.
U Generalnoj skupštini vodi EU, u Savetu bezbednosti Amerika
Nešto drugačija situacija je bila u Savet bezbednosti UN. Tamo je usvojena originalna verzija- glasalo je 10 zemalja, uključujući Rusiju, Kinu i Sjedinjene Američke Države. Pet zemalja, uključujući Francusku i Veliku Britaniju, bilo je uzdržano. Nijedna od 15 članica Saveta bezbednosti nije glasala protiv.
Za razliku od rezolucija Generalne skupštine, rezolucije Saveta bezbednosti UN su pravno obavezujuće, na šta podseća i Milivojević. Ukazuje da to, posledično, ima tri dimenzije:
- Ponovo reafirmiše UN i SB kao ključne elemente po pitanju mira i da ne postoji drugi instrument koji može da po tom pitanju stavi u istu ravan i usaglasi globalne sile saglasni (Rusiju, SAD i Kinu).
- Pokazuje odlučnost Vašingtona da sledi novu politiku koja podrazumeva saradnju sa drugim silama i priznanje multipolarnosti, da se rešavati sa glavnim konkurentima.
- Pokazuje podelu u kolektivnom zapadu, i da je SAD odlučna u primeni politike i da evropske zemlje još nisu razumele da je došlo do promene u svetu i da je SAD promenila stav SB.
Milivojević dodaje da pred Evropom predstoji ozbiljna politička akcija u prilagođavanju novim okolnostima.
– Otvara se pitanje položaja EU, njenog mesta i uloge politike EU oko Ukrajine i prilagođavanja novim kretanjima u svetu – kaže Milivojević.
Peskov: Čuli smo, prihvatili smo izvinjenje
Dan posle glasanja javila se i Moskva. Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov rekao je da je Kremlj prihvatio izvinjenje predsednika Vučića “za podršku Srbije antiruskoj rezoluciji o Ukrajini u UN”.
– Naravno, čuli smo, naravno, prihvatili smo. Naravno da se tehničke greške dešavaju i, naravno, takva brza reakcija šefa države nam veoma imponuje – rekao je Dmitrij Peskov novinarima, prenosi Sputnjik.