– Jedine minimalne polazne osnove za slobode bile su rezolucije Ujedinjenih nacija 1244 i plan Čović Hakerup. Svi sporazumi, dogovori međutim postali su potpuna katastrofa za Srbe. Jer ako pitate danas Srbe na Kosovu i Metohiji da li imaju slobodu, oni će vam reći „ne“. To znači da je došlo do propasti svih sporazuma, da je došlo do propasti ideje o demokratiji i normalizaciji njihovog života – rekao je Rakočević.

.ice-box { –ice-box-color: #c00; } 12 godina od Briselskog sporazuma

Slično mišljenje deli i Petar Đorđević iz Gračanice. On kaže da je Briselski sporazum na početku izgledao kao nada za smanjenje tenzija i normalniji život Srba, ali da je stvarnost pokazala suprotno.

– Jedina pozitivna stvar na početku bila je što su se iz naroda ti pregovori prebacili negde iza zatvorenih vrata i dolazilo je do različitih odluka koje nisu direktno opterećivale ljude ovde, tako da su se tenzije malo smanjile na početku Briselskog dijaloga. Međutim, sada 12 godina kasnije nas košta sva ta netransparentnost koja se vodila u toku tog procesa i danas trpimo posledice svih dogovora koji su postignuti u međuvremenu – kaže Đorđević.

Briselski sporazum sadrži 15 tačaka

Briselski sporazum od 19. aprila 2013. godine sadrži 15 tačaka, od kojih se šest odnosi na Zajednicu srpskih opština. Međutim, ona ni posle 12 godina nije formirana.

– To je nešto što svi ponavljaju da bi trebalo da se uradi, a niko neće ni da pokuša da, u okvirima ovakvog anarhičnog i naopakog sistema u Prištini, kaže dajte makar taj minimum minimuma neke autonomije najugroženijoj etničkoj grupi u Evropi – dodaje Rakočević.

Đorđević smatra da su za neformiranje Zajednice srpskih opština najodgovorniji posrednici u dijalogu Beograda i Prištine.

– Priština je definitivno osetila da može da odlaže proces i to joj odgovara. Mnogi jednostrani potezi bili su tolerisani i od strane međunarodne zajednice i od Beograda. Zato ne verujem da će se u dogledno vreme formirati ZSO, niti da bi njeno osnivanje imalo stvaran značaj za Srbe – naglašava Đorđević.

I dok je Briselski sporazum trebalo da bude korak ka normalizaciji odnosa, za mnoge Srbe na Kosovu on je postao simbol političkog zastoja. Dvanaest godina kasnije, Zajednica srpskih opština ostaje samo tačka na papiru, bez odgovora šta dalje.