Ana Ivković, viceguvernerka NBS, rekla je jutros da je makroekonomska i fiskalna stabilnost direktno povezana sa političkom stabilnošću, a da prve negativne signale višemesečnih protesta i blokada pojedinih institucija, privreda već oseća, naročito u sektoru usluga.

.ice-box { –ice-box-color: #c00; }

Ograđujući se da je u pitanju hipotetički scenario, navela je da bi nastavak ili produbljivanje političke krize u Srbiji moglo da znači potencijalno sporiji rast ili čak pad investicija tokom ove godine, što bi negativno uticalo na lične zarade, zaposlenost, kurs dinara, pa i gubitak nedavno stečenog kreditnog rejtinga.

Ana Ivković je podsetila da je Srbija prethodnu godinu završila sa rastom BDP-a od 3,9 odsto, da je prosečna stopa ekonomskog rasta od 2021. do 2024. godine bila 4,6 odsto, čak i u uslovima kada su glavni spoljnotrgovinski partneri u zoni anemičnog privrednog rasta ili recesije.

Kako je rekla Ana Ivković, “sredinom marta su predstavnici jedne od vodećih agencija za kreditni rejting “Es end Pi” (S&P) bili u Srbiji, konstatovali da su ekonomski trendovi i dalje jako pozitivni, da Srbija ima perspektivu snažnog rasta i da ona ostaje među najbrže rastućim privredama u Centralnoj i Istočnoj Evropi”.

Uprkos navedenom, konstatovali su i da protesti utiču na sentiment investitora, da oni usporavaju domaće i strane investicije i time utiču na potencijalan bilans ovogodišnjeg rasta BDP-a – jer su pored njih prisutne i geopolitičke tenzije. “(Politička) stabilnost se mora čuvati, jer (srpska privreda) ima potencijal da raste po stopama od četiri odsto godišnje.

– Neophodan preduslov je da se prestane sa svim ovim što je to prouzrokovalo – protesti, blokade, prateće aktivnosti. Mi smo imali situaciju kada je zbog eskalacija rata u Ukrajini došlo do privremenog odlaganja SDI, a koje su u ostatku godina nadoknađene. Tako gledajući ništa nije izgubljeno”, rekla je Ivković. Citirajući nalaze nedavne ankete Privredne komore Srbije (PKS), ona je navela da se prve negativne posledice vide u sektoru usluga, kroz odlaganje potrošnje građana zbog političke neizvesnosti, kao i lošijeg trenda u turizmu, posebno u segmentu kongresnog turizma.

“Usluge u velikom broju zemalja vode rast. Imali smo nalaze Nacionalne asocijacije turističkih agencija (JUTA) da je oko 30 odsto turističkih aranžmana otkazano… Svaka blokada puta košta i ima svoju ekonomsku cenu”, navela je ona.